Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

 

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

     
ZAŠTITNE ŠUME - Krndija-Turski potok    
     

Županijska skupština Bjelovarsko-bilogorske županije na inicijativu Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Bjelovarsko-bilogorske županije i uz prethodno pribavljenu suglasnost Hrvatskih šuma d.o.o., Uprave šuma Podružnica Bjelovar, a temeljem članka 25. stavka 2. Zakona o šumama (N. N. br.140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13) donijela je 20. ožujka 2014. godine Odluku o proglašenju zaštitne šume za zaštitu objekata "Krndija-Turski potok" ukupne površine 1,20 ha koju čini odsjek 9 d u gospodarskoj jedinici "Vrani kamen" s ciljem održavanja i zaštite spomenika kule "Stupčanica".

Odsjek 9 d nalazi se na dijelu kat.čest.br. 1924 u k.o. Veliki Bastaji, a u njegovom središnjem dijelu nalazi se kula "Stupčanica" dok su prostor oko nje Hrvatske šume izdvojile kao odsjek s ograničenim gospodarenjem te se propisuju radovi s ciljem održavanja i zaštite spomenika kule "Stupčanica".

Utvrda "Stupčanica" nalazi se na sjevernoj strani Papuka iznad sela Bastaji. Udaljena je od Daruvara oko 15 kilometara i od 1961. godine zaštićeni je spomenik kulture. Ime Stupčanica prvi se put spominje kao magna Supluncha tera 1275., a izgradio ju je njemački plemički rod Tiboldovića.

U utvrdi Stupčanici nalazila se kapela sv. Franje Biskupa. Kao vlastelini, plemići Tibolodovići, skrbeći o duhovnom i prosvjetnom životu, osnivaju veliki samostan sv. Margarete u Bijeloj, nedaleko Sirača. Na njihovom glavnom posjedu, u podnožju Stupčanice, zaživjela su i dva veća naselja, trgovišta, sa sudom i školom: Gornja Stupčanica danas selo Bastajski Brđani i Donja Stupčanica danas selo Mali Bastaji, sa srednjovjekovnim župama Blažene Djevice Marije i sv. Mihaela. Cijelom veleposjedu pripadala su 62 sela, a posljednji vlasnik prije turskih osvajanja bio je plemić Stjepan Banić. Godine 1542. Stupčanicu osvajaju Osmanlije koji se nakon poraza pod Bečom 1683. povlače iz utvrde. Bojeći se turskog protunapada, austrijska vojska spaljuje utvrdu. Od tada je napuštena i započinje njezino propadanje.

U tijeku je projekt  "Istraživanja, sanacije i konzervacije" utvrde koje izvodi Općina Đulovac. Buduća namjena utvrde je "Muzejski park Stupčanica - izletište i lovačko odmorište s mogućnošću prolaznog boravka i noćenja." Prilaz utvrdi je moguć šumskom cestom i markiranim planinarskim stazama.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
     

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player