Novosti

Ekološka mreža uz Ilovu

By 11. lipnja, 2024 No Comments

Područje ekološke mreže uz Ilovu obuhvaćeno je Planom upravljanja PU 041 i  obuhvaća pet područja ekološke mreže:

  • HR2000438 Ribnjaci Poljana,
  • HR2001216 Ilova,
  • HR2000437 Ribnjaci Končanica,
  • HR2001293 Livade kod Grubišnog Polja
  • HR1000010 Poilovlje s ribnjacima.

 

  1. Područje ekološke mreže Ribnjaci Poljana HR2000438 je posebno područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (PPOVS) ukupne površine 1.962,31 ha. Područje se pruža duž rijeke Ilove, od sela Hrastovac do Marinog Sela. Ribnjaci Poljana nastali su isušivanjem i regulacijom močvara oko rijeke Ilove a ona im je sa pritocima Stara Toplica, Nova Toplica i Čavlovica, glavni izvor vode.

Ciljni stanišni tip ovog područja EM su Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea (3130) koja su dobro razvijena uz rubove vode te na dnu ribnjaka tijekom sušnih razdoblja. Ovo područje stanište je i ciljne vrste sisavca – vidre (Lutra lutra).

  1. Područje ekološke mreže Ilova HR2001216 je posebno područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (PPOVS) koje se prostire na površini od 836,35 ha . Značajno je za 8 ciljnih vrsta, odnosno 5 vrsta riba (bolen (Aspius (Leuciscus) aspius), gavčica (Rhodeus amarus), bjeloperajna krkuša (Romanogobio vladykovi), zlatni vijun (Sabanejewia balcanica) i dunavska paklara (Eudontomyzon vladykovi)), vodozemca crvenog mukača (Bombina bombina) te sisavce vidru (Lutra lutra) i dabra (Castor fiber).
  2. Područje ekološke mreže Ribnjaci Končanica HR2000437 je posebno područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (PPOVS) koje se prostire na površini od 1.286,63 ha. Na ovom su području dominantna vodena staništa i vode stajaćice. Radi se o kompleksu šaranskih ribnjaka s dobro razvijenom plutajućom i emergentnom vegetacijom, koji su okruženi šumama hrasta lužnjaka, vlažnim livadama i mozaičnim krajolikom.

Ciljni stanišni tip ovog područja ekološke mreže su amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea (3130) koja se javljaju uz rubove vode, a razvijaju se i na dnu ribnjaka za vrijeme sušnih razdoblja. Ciljne vrste su crveni mukač (Bombina bombina) i žuti mukač (Bombina variegata), za koje je ovo područje i hibridizacijska zona, zatim barska kornjača (Emys orbicularis) te vidra (Lutra lutra).

  1. Područje ekološke mreže Livade kod Grubišnog Polja HR2001293 je posebno područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (PPOVS) koje se prostire na površini od 2.936,54 ha, u blizini Grubišnog Polja. Ciljni stanišni tip ovog područja su Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis) (6510), dok su ciljne vrste danji leptiri – kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar) i močvarna riđa (Euphydryas aurinia), te vrsta danju aktivnog noćnog leptira, danja medonjica (Euplagia quadripunctaria).

Ovim područjem dominiraju kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom, a visoko su zastupljeni i higrofilni i mezofilni travnjaci. U manjoj su mjeri prisutne šume, površinske kopnene vode i močvarna staništa, šikare te izgrađena i industrijska staništa.

  1. Područje ekološke mreže Poilovlje s ribnjacima HR1000010 je područje očuvanja značajno za ptice (POP) koje se rasprostire na površini od 13.541,15 ha .

Ovo područje obuhvaća 3 kompleksa šaranskih ribnjaka (Končanica, Garešnica i Poljana) i prostire se duž toka rijeke Ilove. Na ribnjacima je dobro razvijena plutajuća i emergentna vegetacija, a okruženi su hrastovim šumama, vlažnim livadama i mozaičnim krajolikom. Sve to pogoduje velikom broju vrsta ptica pa je ovo područje značajno za 60 ciljnih vrsta ptica od kojih su 24 gnjezdarice, 19 preletnice, 3 zimovalice i 23 značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica.

Poilovlje s ribnjacima važno je nacionalno gnjezdište bukavca (Botaurus stellaris), bjelobrade čigre (Chlidonias hybridus), eje močvarice (Circus eruginosus) i patke njorke (Aythya nyroca). Močvarne šume hrasta koje okružuju ribnjake važno su nacionalno stanište štekavca (Haliaeetus albicilla), orla kliktaša (Aquila pomarina), crne lunje (Milvus migrans), crne rode (Ciconia nigra) i bjelovrate muharice (Ficedula albicollis).