Novosti

Kamene kugle Regionalnog parka Moslavačka gora

By 13. lipnja, 2024 No Comments

Moslavačka gora je glavna krajobrazna značajka šireg područja Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije. Šumoviti prostor mozaično je prošaran poljoprivrednim površinama i ispresijecan potočnim dolinama. Seoska naselja uvlače se u šumske predjele, a ponegdje se ističu i obronci prošarani vinogradima. To je područje velike krajobrazne, geološke i biološke raznolikosti te bogate kulturno-povijesne i tradicijske baštine zbog čega je 25. lipnja 2011. godine, Uredbom Vlade Republike Hrvatske, Moslavačka gora proglašena  Regionalnim parkom.

Moslavačka gora predstavlja važno područje za proučavanje svih vrsta stijena i geoloških procesa, a osobito rijetkih magmatskih i metamorfnih stijena (granit, pegmat, aplit, garbo, gnajs, anfibolit, mramor, škriljavci itd.) koje izgrađuju samo 3-4 % teritorija Republike Hrvatske.

Unutar samog Regionalnog parka oko 70 km od Zagreba ili 40 km od Bjelovara, nalazi se zanimljivi lokalitet naziva „migmatitne kamene kugle“. Do lokaliteta na južnoj strani Moslavačke gore, koji je obilježen putokazima i informativnom pločom dolazi se putem kojim se ide za Samaricu, te istoimeni napušteni stari kamenolom granita. Ako se od kamenoloma nastavi putem stotinjak metara dalje te se skrene lijevo u šumu, dolazi se do Garjevice, Migmatitne “kugle” u Garjevici su jedno od najmističnijih mjesta u Regionalnom parku “Moslavačka gora”. Ova jedinstvena i atraktivna pojava kuglastog lučenja migmatita (tri višemetarske kuglaste forme) oblikovala su se u procesu nastanka (hlađenja) stijene takozvanim kuglastim lučenjem.

Migmatiti su metamorfne stijene nastale pretaljivanjem granita kod srednjih i niskih tlakova. Karakteristična tekstura migmatitne stijene je vrpčasta ili trakasta tekstura kod koje se paralelno izmijenjuju svijetle i tamne pruge. Svijetle pruge (leukosom) izgrađuju minerali kvarc, kiseli plagioklas te kalijski feldspati, dok sastav tamnijih dijelova (melanosoma) tvore monerali biotiti, granati, silimanit, a često i cirkoni.

Potječu iz mezozoika odnosno krede i starost im se procjenjuje na 100 milijuna godina.

Stijene s naborima djeluju kao da imaju neku vrstu godova. Njihova neobičnost i ljepota je u smjerovima kretanja kamene mase unutar pojedinih gromada. Te kamene strukture zaista su fascinantne za vidjeti.

Foto: JU Priroda BBŽ

 

Moslavačka gora je glavna krajobrazna značajka šireg područja Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije. Šumoviti prostor mozaično je prošaran poljoprivrednim površinama i ispresijecan potočnim dolinama. Seoska naselja uvlače se u šumske predjele, a ponegdje se ističu i obronci prošarani vinogradima. To je područje velike krajobrazne, geološke i biološke raznolikosti te bogate kulturno-povijesne i tradicijske baštine zbog čega je 25. lipnja 2011. godine, Uredbom Vlade Republike Hrvatske, Moslavačka gora proglašena  Regionalnim parkom.

Moslavačka gora predstavlja važno područje za proučavanje svih vrsta stijena i geoloških procesa, a osobito rijetkih magmatskih i metamorfnih stijena (granit, pegmat, aplit, garbo, gnajs, anfibolit, mramor, škriljavci itd.) koje izgrađuju samo 3-4 % teritorija Republike Hrvatske.

Unutar samog Regionalnog parka oko 70 km od Zagreba ili 40 km od Bjelovara, nalazi se zanimljivi lokalitet naziva „migmatitne kamene kugle“. Do lokaliteta na južnoj strani Moslavačke gore, koji je obilježen putokazima i informativnom pločom dolazi se putem kojim se ide za Samaricu, te istoimeni napušteni stari kamenolom granita. Ako se od kamenoloma nastavi putem stotinjak metara dalje te se skrene lijevo u šumu, dolazi se do Garjevice, Migmatitne “kugle” u Garjevici su jedno od najmističnijih mjesta u Regionalnom parku “Moslavačka gora”. Ova jedinstvena i atraktivna pojava kuglastog lučenja migmatita (tri višemetarske kuglaste forme) oblikovala su se u procesu nastanka (hlađenja) stijene takozvanim kuglastim lučenjem.

Migmatiti su metamorfne stijene nastale pretaljivanjem granita kod srednjih i niskih tlakova. Karakteristična tekstura migmatitne stijene je vrpčasta ili trakasta tekstura kod koje se paralelno izmijenjuju svijetle i tamne pruge. Svijetle pruge (leukosom) izgrađuju minerali kvarc, kiseli plagioklas te kalijski feldspati, dok sastav tamnijih dijelova (melanosoma) tvore monerali biotiti, granati, silimanit, a često i cirkoni.

Potječu iz mezozoika odnosno krede i starost im se procjenjuje na 100 milijuna godina.

Stijene s naborima djeluju kao da imaju neku vrstu godova. Njihova neobičnost i ljepota je u smjerovima kretanja kamene mase unutar pojedinih gromada. Te kamene strukture zaista su fascinantne za vidjeti.

  Foto: JU Priroda BBŽ