Europska unija obvezala se štiti biološku raznolikost i zaustaviti njezin gubitak u Europi do 2020. godine. U tu svrhu osnovana je europska ekološka mreža odnosno NATURA 2000 koja je sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova. Njezin cilj je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje više od 1000 vrsta ugroženih i rijetkih svojti te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova.
EKOLOŠKA MREŽA
NATURA 2000
Natura 2000 na području Bjelovarsko-bilogorske županije
NATURA 2000 je ekološka mreža Europske unije koju čine najznačajnija područja za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova.
Ekološka mreža Republike Hrvatske postala je dio europske ekološke mreže NATURA 2000, u 2019. godini donesena je Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN.br. 80/19).
Zakonodavni temelj za izradu ove mreže su:
1. Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEZ) usvojena 1992. godine od EU, a cilj joj je zaštititi oko 1000 vrsta (biljaka, sisavaca, gmazova, vodozemaca, riba i određenih skupina beskralješnjaka) te više od 230 stanišnih tipova (nekih vrsta močvarnih, travnjačkih, šumskih, morskih, obalnih i dr. staništa) tipičnih za Europu ali sve ugroženijih.
2. Direktiva o zaštiti ptica (Directive 2009/147/EZ) usvojena 1979. kao Direktiva o pticama (pročišćeni tekst 2009) kojoj je cilj zaštititi divlje ptice i njihova najvažnija staništa diljem EU. Ograničava pojedine djelatnosti poput držanja ili prodaje divljih ptica, te uvodi zakonske mehanizme za regulaciju dr. aktivnosti poput lova kako bi se osigurala njihova održivost. Od svih zemalja članica EU zahtijeva da utvrde najvažnija područja za 194 ugrožene vrste i sve migratorne ptice kao Natura 2000 područja (POP područja) posebno vodeći računa o močvarnim područjima od međunarodne važnosti.
NATURA 2000 = POP područja + POVS područja
Područja očuvanja
značajna za ptice
POP
Područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za EU, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarnih područja od međunarodne važnosti.
Područja očuvanja značajna za
vrste i stanišne tipove
POVP
Područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za EU.
Na području Bjelovarsko-bilogorske županije nalazi se ukupno 17 NATURA 2000 područja, od toga 14 područja očuvanja značajna za divlje svojte i stanišne tipove tzv. POVS područja, te 3 područja očuvanja značajna za ptice tzv. POP područja. Ukupna površina NATURE 2000 na području županije iznosi 79.843,57 ha, što čini 30,24% od ukupne površine županije.
Ostala područja: 69,76%
Natura 2000 područja: 30,24%
Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) Bjelovarsko-bilogorske županije :
| 1. HR2000437 Ribnjaci Končanica | 1. 277,15 ha |
| 2. HR2000438 Ribnjaci Poljana | 667,15 ha |
| 3. HR2000174 Trbušnjak-Rastik | 247,01 ha |
| 4. HR2000440 Ribnjaci Siščani i Blatnica | 753,73 ha |
| 5. HR2000441 Ribnjaci Narta | 623,85 ha |
| 6. HR2001220 Livade uz potok Injaticu | 37,56 ha |
| 7. HR2001293 Livade kod Grubišnog Polja | 2. 964,88 ha |
| 8. HR2001327 Ribnjak Dubrava | 72,45 ha |
| 9. HR2001281 Bilogora | 2.626,29 ha |
| 10. HR2001243 Rijeka Česma | 139,60 ha |
| 11. HR2001285 Gornja Garešnica | 78,81 ha |
| 12. HR2001216 Ilova | 600,92 ha |
| 13. HR2001330 Pakra i Bijela | 28,90 ha |
| 14. HR2001224 Malodapčevačke livade | 16,70 ha |
| UKUPNO | 10. 135,00 ha |
Područja očuvanja značajna za ptice (POP) Bjelovarsko-bilogorske županije:
| 1. HR1000008 Bilogora i Kalničko gorje | 42.382,94 ha |
| 2. HR1000009 Ribnjaci uz Česmu | 16.615,99 ha |
| 3. HR1000010 Poilovlje s ribnjacima | 10.709,64 ha |
| UKUPNO | 69.708,57 ha |
Iako dijelom izmijenjena ljudskom djelatnošću, priroda Bjelovarsko-bilogorske županije uključuje veliku raznolikost staništa. Prostrane prirodne šume, livade i pašnjaci, rijeke i ribnjaci te ostala staništa naseljena brojnim vrstama predstavljaju još uvijek bogato prirodno naslijeđe Europe. Mnoga od ovih staništa rezultat su tradicionalnih načina korištenja prostora, koji ne ugrožavaju nego dapače obogaćuju biološku raznolikost. Tijekom posljednjih desetljeća ljudske aktivnosti i korištenje prirodnih resursa značajno su se promijenili u cijelom svijetu. Stanje biološke raznolikosti se dramatično pogoršalo u zadnjih 50 godina, više nego kroz cijelu povijest čovječanstva.
Zahvaljujući zadivljujućem bogatstvu i raznolikosti divljih vrsta te posebno velikom broju biljnih vrsta, Hrvatska je po udjelu ekološke mreže svrstana u sam vrh Europske unije. Ekološka mreža Hrvatske obuhvaća 38 područja očuvanja značajna za ptice ( POP ) i 745 područja značajna za vrste i staništa (POVS) , što čini 36,67 % kopnenog teritorija RH i 16,26% obalnog mora. Hrvatska je veoma važna kockica u europskoj slagalici ekološke mreže.
